Zvonimir Balog (1932–2014) smatra se utemeljiteljem suvremene hrvatske dječje poezije i najnagrađivanijim dječjim piscem. Rođen je 30. svibnja 1932. u Svetom Petru Čvrstecu pokraj Križevaca. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju te studirao pedagogiju. Balog je osim pisanja bio i slikar, kipar i ilustrator; stvorio je “impozantan opus od sedamdesetak knjiga za djecu i odrasle”. Napisao je zbirke pjesama, slikovnice, romane, eseje, priče, aforizme i dramske tekstove – riječima Društva hrvatskih književnika, radi se o prvom imenu hrvatske književnosti za djecu i mlade.
Rani život i obrazovanje
Već u mladosti Balog je pokazivao umjetnički talent. Osnovnu školu završio je u svom rodnom kraju, a zatim upisao Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju u Zagrebu. Nakon školovanja radio je u raznim zanimanjima, što je dodatno obogatilo njegov životopis: bio je administrator, pipničar (skrbnik svinja), dekorater, odgajatelj u gimnazijskom domu, soboslikar, nastavnik likovnog odgoja, predavač na Pedagoškoj akademiji te urednik dječjih časopisa (Smib, Modra lasta) i televizijski urednik dramskog programa.
- Administrator i pipničar
- Dekorater i soboslikar
- Nastavnik i predavač na Pedagoškoj akademiji
- Urednik dječjih časopisa (Smib, Modra lasta)
- Televizijski urednik na HRT-u (dramski program)
Ovaj neobičan spoj poslova odražava Balogovu svestranost. Iako je radio brojna praktična zanimanja, njegova strast je uvijek bila pisanje i stvaralaštvo. Upravo kroz razne profesionalne uloge upoznao je svijet djece i svakodnevicu običnih ljudi, što se odrazilo u prijateljskom tonu i životnim poukama njegovih djela.
Književna karijera i stil
Balogova književna karijera traje od kasnih 1950-ih do njegove smrti 2014. godine. U književnoj teoriji smatra ga se “utemeljiteljem suvremene hrvatske dječje poezije” i tvorcem osebujnog humora. Njegov stil karakteriziraju neobične igre riječima, nonsens i razigran humor. Iako ga se često prezentira kao pisca za djecu, Balog je sam ustvrdio da on zapravo ne piše ni za djecu ni za odrasle – piše za sebe. Riječi su mu bile igre i igračke, kojima se poigravao kao dijete .
Balog je bio izrazito plodan autor: napisao je oko sedamdeset knjiga za djecu i odrasle. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća i dvije antologije te niz dječjih slikovnica, zbirki pjesama, pripovijedaka, romana i satiričnih eseja. Tekstovi mu se prevode na dvadesetak jezika – primjerice, njegova knjiga bonton-pravila Bonton prevedena je na engleski kao Nice Manners or How I Can Avoid Growing Up to Be a Twit. Veliki uspjeh imao je i na međunarodnoj sceni: priča Često si vymýšľam (sa slovenskim tekstom i Balogovim ilustracijama) proglašena je slovenskom Knjigom godine. Balog je često izjavljivao da se u Slovačkoj, gdje je bio vrlo popularan, osjećao “kao kod kuće”.
Najpoznatija djela
Balogova djela obilježila su generacije čitatelja. Među njegovim najpoznatijim naslovima za djecu i mlade nalaze se:
- Nevidljiva Iva (1970) – zbirka pjesama za djecu
- Ja, magarac (1973) – dječja pripovijest
- Zeleni mravi (1977) – dječji roman
- Bosonogi general (1988) – roman za mlade i odrasle
- Pusa od krampusa (1993) – zbirka humorističnih pjesama za djecu
- Bonton: kako da ne postanem klipan-ica u 100 lekcijica (1986) – šaljiva slikovnica o bontonu, nadaleko poznata i po nastavcima (Bonton 2 i Bonton 3)
Ova djela odlikuje vedar ton i dosjetljive poruke. Primjerice, u Bontonu Balog na duhovit način podučava dobre manire i kritizira bahato ponašanje, dok su zbirke poput Pusa od krampusa pune naglašene zabune (npr. pričanja da Krampus šalje poljupce) i smiješnih opisa života. Balogove pjesme često su lapidarne i prepune neologizama, dok priče poput Ja, magarac nose moralne poruke – od razmišljanja o marljivosti do suosjećanja s prirodom. Mnoge njegove pjesme uvrštene su i u udžbenike i lektire, pa su generacije učenika odrastale na njegovim duhovitim stihovima.
Nagrade i priznanja
Zbog doprinosa književnosti za djecu, Balog je višestruko nagrađivan. Njegove nagrade uključuju:
- Nagrada „Grigor Vitez“ – čak šest puta (Zagreb)
- Nagrada „Ivana Brlić Mažuranić“ – četiri puta (Zagreb)
- Jugoslavenska nagrada „Mlado pokolenje“ – dva puta (Beograd)
- Nagrada „Zmajevih dječjih igara“ (Novi Sad) i regionalna nagrada „Mali princ“ (za najbolju knjigu u regiji)
- Nagrada „Kiklop“ za knjigu godine (Pula)
- Goranova plaketa za pjesništvo i nagrada „Visoka žuta žita“ za životno djelo (poeziju i prozu)
- Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića – odlikovanje Predsjednika RH za osobite zasluge u kulturi
- IBBY Honour List (1996) – međunarodno priznanje za zbirku pjesama Pusa od krampusa
- Nominacije za Andersenovu nagradu (2002) i Astrid Lindgren Award (2003) – dvije najprestižnije svjetske nagrade za dječju knjigu
Ovaj impresivan niz potvrđuje izuzetan značaj Balogova rada. Osim brojnih nacionalnih, Balog je bio jedini hrvatski pisac s tolikim međunarodnim nominacijama. Nagrada „Nice Manners or How I Can Avoid Growing Up to Be a Twit“ (engleski prijevod Bontona) dodatno je najavila njegovu popularnost i van granica zemlje.
Utjecaj i naslijeđe
Balogova djela ostala su trajno urezana u hrvatsku književnu i školsku tradiciju. Već više od četvrt stoljeća mnoga se njegova djela nalaze na obveznoj školskoj lektiri te su zastupljena u antologijama za djecu i mlade. Njegove pjesme često su uglazbljene i izvođene u školama. Festival dječje poezije „Balogijada“, osnovan 2015. u Svetom Ivanu Žabnu, svake je godine posvećen njegovom sjećanju i potiče mlade da stvaraju kao on.
Balog je djeci pristupao s poštovanjem i veseljem – poznato je kako je često posjećivao škole, posebno male školske sredine, i družio se s učenicima. Volio je reći da bi se na satovima trebala učiti i važnost smijeha – umjesto tuge – vjerujući da je bolje „smijati se bez razloga nego plakati s razlogom“. Takva je poruka ostala ključan dio njegove ostavštine.
Zanimljivosti
- Iako je Balog uglavnom pisao za djecu, često je isticao da “nije pisao ni za djecu ni za odrasle nego za sebe”, te da su mu „riječi bile igračke“ kojima se poigravao.
- Tijekom predavanja likovnog odgoja sa svojim gimnazijalcima organizirao je likovni natječaj u časopisu Plavi vjesnik: poslao je 20 radova, a na kraju su osvojili čak 21 nagradu (izmišljenom ekstra-priznanju nagrađen je i sam učitelj).
- Balog je priznao da je kroz karijeru napisao stotinjak knjiga, a da mu je u ladicama ostalo oko dvjesto rukopisa koje nitko nije objavio. Bio je iznimno radan pisac do kraja života.
- U privatnom životu, Balog je bio u dugogodišnjem braku s Ljubicom Balog, koja je također autorica nekoliko knjiga. Par je dobio dvoje djece, kćer Kseniju i sina Tugomira. Balog je često govorio da mu je supruga bila oslonac i inspiracija.
Zaključak
Zvonimir Balog ostavio je bogato književno naslijeđe i trajni trag na kulturnoj sceni. Njegova djela odgajaju generacije na vrijednostima humora, kreativnosti i dobrote. I danas se njegovi stihovi i priče čitaju u školama, a Djeca koja rastu uz Balogove knjige uče gledati na svijet s osmijehom i lakoćom.
Ako ste zainteresirani za Balogov svijet, posjetite knjižnicu ili knjižaru i upoznajte se s njegovim knjigama – osobito s legendarnim Bontonom ili zbirkom Nevidljiva Iva. Podijelite ove priče s djecom i prijateljima: Balogova poruka o važnosti igre riječi, veselja i dobrog ponašanja vrijedi i danas. Neka njegovo stvaralaštvo i dalje bude inspiracija mladim čitateljima!
