Vladimir Kočiš Zec (Zagreb, 7. svibnja 1948.) je hrvatski glazbenik, skladatelj i kantautor, najpoznatiji kao gitarist i pjevač legendarnih „Novih fosila“. Karijeru je započeo u školskim danima – osnovao je svoj prvi bend Biseri i nastupao na priredbama još u osnovnoj školi. Svojom energijom i glazbenim talentom brzo je stekao lokalnu slavu, a s godinama je postao dio jednog od najuspješnijih pop sastava bivše Jugoslavije.
- Rođenje: 7. svibnja 1948. u Zagrebu.
- Prvi bend: Srednjoškolac u Zagrebu, gdje je osnovao grupu Biseri (nastupao do 1973.).
- Novifosili: Član popularnih Novih fosila od 1976. do 1991. te ponovo od 2005. godine.
- Vrhunac uspjeha: Sudjelovanje na Eurosongu 1987. s pjesmom „Ja sam za ples“ (4. mjesto).
Rani život i obrazovanje
Odmalena je okružen glazbom: već u osnovnoj školi pokazivao je interes pjevanjem u zboru i sviranjem gitare. Utjecaj Beatlesa i drugih rock sastava potaknuo ga je da, dok je bio učenik srednje tehničke škole, osnuje bend Biseri. S tim sastavom nastupao je po školskim priredbama i zagrebačkim dvoranama sve do 1973. godine. Istovremeno je studirao fiziku i pedagoga na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, gdje je stekao zvanje nastavnika. Glazba mu je ipak postala glavni poziv – umjesto učitelja, Zec se profesionalno posvetio sviranju i komponiranju.
Karijera i Novi fosili
Ulaskom u sastav Novi fosili 1976. godine, Vladimir Kočiš Zec postao je dio pop-glazbene senzacije bivše Jugoslavije. Novi fosili su u to vrijeme bili vrhunski pop-sastav (često nazivani „jugoslavenskim ABBA“) i prodali su milijune ploča širom regije. U toj grupi Zec je bio gitarist, vokalist i aranžer, a s njima je snimio petnaestak LP albuma i desetke singl-izdanja. Hitovi poput „Diridonda“, „Obriši suze, generacijo“ i posebno „Ja sam za ples“ obilježili su eru Novih fosila. Nastup na Eurosongu 1987. u Bruxellesu, s pjesmom „Ja sam za ples“, donio im je visoko 4. mjesto za Jugoslaviju. Tokom te faze karijere, grupa je ostvarila najveće uspjehe: nastupala je na turnejama po Europe i SSSR-u, osvajala nagrade na festivalima, i konsolidirala status jedne od najpopularnijih glazbenih skupina tog razdoblja.
Solo karijera
Nakon raspada Novih fosila 1991. godine, Kočiš Zec započinje uspješnu solističku karijeru. Njegov prvi veliki solo hit bila je pjesma „Gospodine generale“ (1991.), koja ga je dodatno etablirala kao samostalnog izvođača. Kroz 90-e i dalje, objavio je nekoliko samostalnih albuma (prvi je U ime sjećanja, 1992.) i ostao prisutan na sceni. U svojem solo radu često je spajao pop aranžmane s elementima etno-melodija (nadahnutima tradicionalnom glazbom Međimurja, Slavonije i Dalmacije). Zec je također istaknuti skladatelj – skladao je brojne pjesme za mnoge poznate hrvatske izvođače zabavne glazbe. Njegova autentična kombinacija popa i narodnih motiva dala je poseban pečat domaćem glazbenom repertoaru.
Osobni život
Vladimir Kočiš Zec je tri puta bio oženjen. S prvom suprugom Mirjanom ima dvoje djece – kćer Ivu i sina Filipa. Druga supruga mu je bila Snježana Lukinac, s kojom je proveo devet godina, no ona je tragično preminula 2009. godine nakon duge borbe s teškom bolešću. U toj ga je prilici inspirirala svojoj glazbi – najpoznatija je pjesma posvećena pokojnoj supruzi „Dobro ti jutro, ljubavi“. Godine 2014. Kočiš se treći put oženio Dinom Hadžiselimović. U osobnom životu pokazao je i veliku emocionalnu snagu – nakon gubitka druge supruge obratio se vjeri, što je otvorilo novi pogled na život. Unatoč životnim nedaćama, javnosti se profilirao kao iskren i pozitivno nastrojen glazbenik, otvoreno govoreći o svojim iskustvima i gubitku.
Naslijeđe i utjecaj
Vladimir Kočiš Zec ostaje upamćen kao jedan od doajenâ hrvatske pop-scene. Sviračke i pjevačke sposobnosti pokazao je u najboljim godinama Novih fosila, a njegove su se pjesme zapamtile generacijama. Grupa Novi fosili, uz koju se njegov život uglavnom veže, bila je toliko uspješna da su im rad uspoređivali s onim slavne grupe ABBA – objavili su tridesetak albuma i prodali milijune primjeraka. Članovi Novih fosila proslavili su nedavno čak 55 godina zajedničke glazbe koncertom u zagrebačkoj Areni, čime se potvrđuje trajna popularnost njihove muzike (a time i Zecovog doprinosa). Današnje generacije mogu upoznati Kočiša kroz njegove najveće hitove i nove izvedbe – njegove će pjesme uvijek biti dio bogate naslijeđene baštine hrvatske zabavne glazbe.
Za čitatelje – ljubitelje glazbe ili znatiželjnike – pozivamo da poslušaju Vladimira Kočiša Zeca: otkrijte njegove hitove Novih fosila i solo izvedbe te podržite domaće glazbenike i njihove priče. Zecova glazba, prožeta toplinom i iskrenošću, odražava jedno dugotrajno razdoblje popularne glazbe u regiji, i vrijedi čuti je i danas.
Izvori: Biografije i intervjui o Vladimiru Kočišu Zecu služe za potvrdu životopisnih podataka, dok su statistike i kontekst osigurani iz opisa Novih fosila. Svi navedeni izvori dostupni su javno i pružaju uvid u karijeru i utjecaj ovog glazbenika.
