Oni su jednako važni za funkcioniranje demokracije. Matthias Breitinger se ovdje također zalaže za financijsku pomoć – s osjećajem za mjeru.
Koliko je automobilska industrija važna za Hrvatsku? Vrlo važna, kaže hrvatska vlada i razmatra državnu pomoć za posrnuli sektor. Uostalom, u Hrvatskoj u toj industriji radi tisuće ljudi. Ako uključite dobavljače, kao i tvrtke iz kemijskog i strojogradskog sektora, značajan broj radnih mjesta u zemlji ovisi o automobilskoj industriji, prema procjenama gospodarskih udruženja.
Koliko su banke važne za Hrvatsku? „Vrlo važne“, kaže vlada Republike Hrvatske i uspostavlja paket spašavanja, nudeći državna jamstva, pa čak i izravne financijske injekcije. Ova je mjera svakako ispravna: cijeli gospodarski ciklus može funkcionirati samo ako kapital teče – a banke, koje se s pravom nazivaju „mazivom gospodarstva“, to osiguravaju.
A koliko su mediji važni za Hrvatsku? Trebali bi, u najmanju ruku, biti vrlo važni – i ne samo za Hrvatsku. U svakoj demokraciji, masovnim medijima potreban je veliki prostor za ispunjavanje njihovih funkcija: često nazivani „četvrtom vlašću“, mediji su tu da nadziru političare, otkrivaju i rješavaju kritične situacije. Njihova je uloga pružiti javnu platformu oporbi i izvanparlamentarnim interesnim skupinama, širiti znanje i tako doprinijeti formiranju javnog mnijenja.
Društveno podržavajuća uloga
Samo prosvijećeni građanin koji razumije ekonomski, društveni i politički kontekst može aktivno sudjelovati kao odgovoran član društva i izraziti svoja mišljenja, na primjer, na izborima. To se može činiti kao suhoparna teorija – ali daleko je od toga. Koliko je slobodan i široko utemeljen tisak fundamentalan za demokraciju, pokazuju primjeri iz područja gdje nije postojao ili ne postoji – u diktaturama.
Ako hrvatska vlada smatra automobilsku i financijsku industriju toliko važnima za našu zemlju, onda bi mediji morali biti još važniji. Činjenica da će kriza financijskog tržišta i njezine posljedice negativno utjecati i na izdavaštvo, radio i televiziju nije nešto što se tek očekuje – kriza je tamo već stigla, na primjer s velikim padovima u prihodima od oglašavanja.
Još uvijek nije jasno što će donijeti sljedeća godina. Hrvatska udruga za oglašavanje očekuje pad oglašavanja od jedan do dva posto, s čime bi se izdavači trebali moći nositi. Međutim, medijski menadžeri slikaju sumorniju sliku: mnogi se boje dvoznamenkastog pada prihoda od oglasa.
Zabrinutost zbog raznolikosti mišljenja
Naravno, nisu svi naslovi bitni – svatko tko je barem bacio pogled na kiosk znat će da ima ogroman izbor kada su u pitanju časopisi o načinu života, modi, televiziji ili putovanjima. No, s druge strane, svakako postoje legitimne zabrinutosti oko novinarske kvalitete u zemlji. Stručnjaci za medije smatraju da je raznolikost mišljenja „dugo bila ugrožena“ i kao negativan primjer ističu smanjenje redakcija i koncentraciju vlasništva nad medijima. U nekim izdavačkim kućama već se ukidaju redakcije i centraliziraju odjeli, što dovodi do smanjenja različitih pogleda i glasova u medijskom prostoru.
Uprave tih kuća često tvrde da to nije smanjenje raznolikosti, već „racionalizacija poslovanja“. No, mnogi novinari i analitičari upozoravaju da upravo različite perspektive novinara stvaraju raznolikost. Ono što se trenutno događa u hrvatskom medijskom prostoru moglo bi biti najveći proces koncentracije u novijoj povijesti tiska. Spajanje poslovnih i informativnih redakcija, uz otpuštanja, izaziva zabrinutost da će neovisno novinarstvo dodatno oslabiti.
Treba li stoga hrvatska vlada provesti paket pomoći za medije? Mnogi medijski čelnici nisu za izravne subvencije, ali pozivaju barem na smanjenje PDV-a na tiskane i digitalne medijske proizvode. Ako bi se takva državna pomoć provela, svaki bi se slučaj morao pažljivo ispitati, jer postoji bojazan da bi neki izdavači koji to zapravo ne trebaju mogli iskoristiti situaciju i provesti nepopularne mjere pod izgovorom krize.
Baš kao što neki izdavači dobro posluju čak i u krizi, postoje i oni koji su u teškoj financijskoj situaciji, ali objavljuju važne i utjecajne naslove čiji bi gubitak bio ozbiljan udarac za hrvatski medijski krajolik. Ako političari doista cijene funkcionalan i raznolik tisak, ne bi smjeli sjediti prekriženih ruku.
Naslovna fotografija: Photo by AbsolutVision on Unsplash
