Sadržaj
Trump EU carine: Najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 50% carina na sve proizvode iz Europske unije izazvale su oštre reakcije europskih lidera. EU ističe potrebu za međusobnim poštovanjem u trgovinskim odnosima i upozorava na spremnost za obranu svojih interesa.
Trump EU carin
Dana 23. svibnja 2025., Donald Trump je na društvenim mrežama izrazio nezadovoljstvo zbog zastoja u trgovinskim pregovorima s EU, najavljujući uvođenje 50% carina na sve proizvode iz EU počevši od 1. lipnja 2025. Trump je izjavio: “Naši pregovori s [EU] ne idu nikuda. Stoga preporučujem izravnu 50% carinu na Europsku uniju, počevši od 1. lipnja 2025.” Dodao je da neće biti carina na proizvode proizvedene u SAD-u.
Osim toga, Trump je zaprijetio uvođenjem 25% carine na iPhone uređaje koji nisu proizvedeni u SAD-u, vršeći pritisak na kompanije poput Applea da presele proizvodnju u Ameriku.
Reakcija Europske unije
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič naglasio je da EU ostaje predana postizanju pravednog trgovinskog sporazuma temeljenog na međusobnom poštovanju. Izjavio je: “Trgovina između EU i SAD-a je bez premca i mora se voditi međusobnim poštovanjem, a ne prijetnjama. Spremni smo braniti svoje interese.”
Njemački ministar financija Lars Klingbeil upozorio je da bi predložene carine naštetile objema ekonomijama, ističući potrebu za brzom i suradničkom rješenju.
Irski premijer Micheál Martin i francuski ministar trgovine Laurent Saint-Martin također su izrazili zabrinutost, pozivajući na deeskalaciju i nastavak pregovora.
Pročitajte i članak: Trump najavljuje 50% carine na proizvode iz Europske unije
Ekonomske posljedice i reakcije tržišta
Najava mogućih carina izazvala je nestabilnost na financijskim tržištima. Američki burzovni indeksi, uključujući S&P 500, Dow Jones i Nasdaq, zabilježili su padove od približno 2,5%, dok su europska tržišta također pretrpjela značajne gubitke. Investitori su zabrinuti zbog mogućeg povećanja inflacije i usporavanja gospodarskog rasta.
Federalne rezerve zadržale su kamatne stope usred ovih neizvjesnosti, a predsjednik Fed-a Jay Powell istaknuo je nepredvidivost s kojom se suočava američko gospodarstvo. Tržišta sada očekuju moguće smanjenje kamatnih stopa do kraja godine.
Mogući utjecaj na potrošače i industrije
Ako se uvedu, 50% carine na proizvode iz EU mogle bi dovesti do viših cijena za razne proizvode, uključujući automobile, farmaceutske proizvode i strojeve. Njemački automobili i drugi europski uvozi mogli bi postati znatno skuplji za američke potrošače.
Predložena 25% carina na iPhone uređaje koji nisu proizvedeni u SAD-u također bi mogla rezultirati povećanjem troškova za potrošače, potencijalno dodajući stotine dolara na cijenu novih uređaja. Analitičari sugeriraju da bi kompanije poput Applea mogle odlučiti apsorbirati dio tih troškova umjesto da presele proizvodnju.
Perspektive: Navigacija trgovinskim sporom
Kako se približava rok od 1. lipnja, i SAD i EU suočavaju se s ključnim odlukama u navigaciji ovog eskalirajućeg trgovinskog spora. Dok EU naglašava važnost poštovanja u pregovorima i međusobne koristi, također se priprema za obranu svojih ekonomskih interesa.
Ishod ove situacije imat će značajne implikacije za globalnu trgovinsku dinamiku, ekonomsku stabilnost i cijene za potrošače. Dionici s obje strane pomno prate razvoj događaja, nadajući se rješenju koje će izbjeći daljnje ekonomske poremećaje.
Povijest trgovinskih napetosti između SAD-a i EU
Iako najnovije Trumpove prijetnje s carinama od 50% na proizvode iz Europske unije djeluju šokantno, one su samo nastavak složene povijesti trgovinskih nesuglasica između dviju gospodarskih velesila. Još tijekom Trumpovog prvog mandata, SAD je uveo carine na čelik i aluminij iz EU, na koje je Unija odgovorila protumjerama. Tada su se europski proizvodi poput američkog burbona, motocikala i maslaca od kikirikija našli na udaru.
Nakon što je predsjednik Biden u svom mandatu ublažio neke trgovinske napetosti, ponovno zaoštravanje odnosa pod Trumpovim mogućim povratkom u Bijelu kuću pokazuje koliko su transatlantski trgovinski odnosi osjetljivi na političke promjene u Washingtonu. Europske diplomate ističu da, iako je trgovinska razmjena između dviju strana izuzetno važna za obje ekonomije, često je izložena političkim pritiscima i promjenjivim prioritetima.
Povijest pokazuje da EU obično preferira rješavanje sporova kroz multilateralne institucije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO), dok su SAD, osobito pod Trumpom, sklone korištenju izravnih pritisaka poput carina i sankcija kako bi postigli povoljniji trgovinski balans. Aktualna kriza samo potvrđuje tu dugogodišnju dinamiku.
Utjecaj na globalne lance opskrbe i proizvođače
Predložene Trumpove carine ne bi samo uzdrmale odnose između SAD-a i EU-a, već bi mogle imati dalekosežne posljedice na globalne lance opskrbe i multinacionalne kompanije. Europski proizvođači, posebno iz automobilske, farmaceutske i tehnološke industrije, oslanjaju se na složene mreže dobavljača i proizvodnih pogona raspoređenih diljem svijeta. Uvođenje visokih carina moglo bi prisiliti kompanije da revidiraju svoje lance opskrbe, potraže alternativne dobavljače ili premjeste proizvodnju u druge regije kako bi smanjile troškove.
S druge strane, američke tvrtke koje ovise o komponentama iz EU-a, poput visoko specijalizirane medicinske opreme ili luksuznih automobila, suočile bi se s povećanim cijenama i mogućim kašnjenjima u isporukama. Analitičari upozoravaju da bi se takvi poremećaji mogli preliti na potrošače, uzrokujući porast cijena i ograničenu dostupnost određenih proizvoda.
Globalni utjecaj bio bi još snažniji kada bi se druge velike ekonomije, poput Kine ili Japana, uključile u ovaj trgovinski sukob, donoseći vlastite mjere odmazde ili prilagodbe trgovinskih politika. Tako bi Trumpove najave, koje u prvom planu pogađaju Europsku uniju, mogle potaknuti lančanu reakciju koja bi destabilizirala cijelo globalno gospodarstvo i unijela nesigurnost među međunarodne investitore.
