Stručnjaci za prehranu raspravljaju o tome može li uravnotežena prehrana zadovoljiti ljudske potrebe za magnezijem. Istraživači su sada primijetili da nedostatak ovog minerala dovodi do znatno bržeg starenja stanica.
Magnezij je uključen u brojne metaboličke procese u tijelu i neophodan je za ljude, životinje i biljke. Mnogi enzimi u tijelu zahtijevaju ovaj mineral za funkcioniranje. Nedostatak može dovesti do niza akutnih simptoma, od nervoze i grčeva u mišićima do psihoze ili srčanog udara.
Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju otkrili su u laboratorijskim eksperimentima da nedostatak magnezija također ubrzava starenje stanica te, u slučajevima kronične nedovoljne opskrbe, može potaknuti ili čak pogoršati tipične bolesti povezane sa starenjem poput arterioskleroze, visokog krvnog tlaka i osteoporoze. Tim, predvođen Davidom Killileom i Bruceom Amesom, izvještava o tome u trenutnom izdanju časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences (DOI: 10.1073/pnas.0712401105).
Znanstvenici su ispitivali kulture ljudskih fibroblasta, koji su važna komponenta ljudskog vezivnog tkiva. Primijetili su da su se stanice držane u uvjetima nedostatka magnezija dulje vrijeme normalno dijelile, ali su znatno brže starele od staničnih kultura držanih pri normalnim koncentracijama magnezija.
Autori sumnjaju da nedostatak magnezija dovodi do preranog skraćivanja telomera u stanicama. To su DNA sekvence ključne za diobu stanica, koje štite krajeve kromosoma. Sa svakom diobom stanica, ovi telomeri se skraćuju sve dok se stanica više ne može dijeliti i ne nastupi programirana stanična smrt. Kvar ovih DNA segmenata usko je povezan s procesima starenja i razvojem raka.
Ljudsko tijelo sadrži otprilike 24 do 28 grama magnezija. Više od dvije trećine toga pohranjeno je u mišićima i kosturu. Magnezij se prvenstveno nalazi u zelenom povrću, kruhu i mineralnoj vodi. Odrasli bi trebali konzumirati oko 300 miligrama ovog minerala dnevno, što nutricionisti kažu da se može postići uravnoteženom prehranom. Međutim, druge nutricionističke studije sugeriraju da 20 do 40 posto populacije pati od latentnog nedostatka magnezija.
Nedostatak magnezija može se pojaviti prvenstveno zbog jednostrane ili neadekvatne prehrane; na primjer, oko trećine pacijenata na intenzivnoj njezi pati od nedostatka magnezija. Tjelesni napor poput sporta, stresa ili kronične konzumacije alkohola također značajno snižava razinu magnezija.
