Miroslav Tuđman (25. svibnja 1946. – 31. siječnja 2021.) bio je hrvatski znanstvenik i političar. Rođen je u Beogradu kao najstariji sin Ankice i Franje Tuđmana (prvog predsjednika RH). Diplomirao je filozofiju i sociologiju u Zagrebu (1970), a potom magistrirao (1975) i doktorirao (1985) na temu informacijskih znanosti. Tijekom karijere istaknuo se kao profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, utemeljitelj Zavoda za informacijske studije i časopisa National Security and the Future, te kao glavni urednik stručnih časopisa iz informacijske znanosti. U domovinskom ratu (1991–95) sudjelovao je kao brigadir Hrvatske vojske, a potom je 1993. osnovao Hrvatsku izvještajnu službu (HIS) i bio njen prvi ravnatelj. Kasnije je vodio stranku Hrvatski istinski preporod (HIP) i bio dugogodišnji zastupnik u Hrvatskom saboru (od 2011. do smrti). Ovdje donosimo sveobuhvatan pregled ključnih činjenica o njegovu životu i djelu, uz relevantne izvore.
Ključni događaji u karijeri Miroslava Tuđmana
- 1946 – Rođen 25. svibnja u Beogradu, u obitelji Ankice i Franje Tuđmana.
- 1965 – Nakon završetka zagrebačke gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer filozofija i sociologija.
- 1970 – Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (profesor filozofije i sociologije).
- 1975 – Magistrirao temom “Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti”.
- 1985 – Doktorirao informacijsku znanost disertacijom Paradigma informacijske znanosti.
- 1989–1990 – Utemeljio Zavod za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
- 1993–1998 – Osnovao i vodio Hrvatsku izvještajnu službu (HIS), prvu državnu obavještajnu agenciju .
- 2000 – Pokrenuo međunarodni znanstveni časopis National Security and the Future.
- 2001 – Osniva stranku Hrvatski istinski preporod (HIP) i osvaja 7,6% glasova na izborima za Gradsko vijeće Zagreba.
- 2009 – Kandidira se za predsjednika RH, dobiva ~4,09% glasova u prvom krugu.
- 2011 – Ponovo se učlanjuje u HDZ te osvaja mandat u Hrvatskom saboru.
- 2015–2020 – Biran za saborskog zastupnika u višestrukim sazivima na HDZ-ovim listama.
- 2021 – Preminuo 31. siječnja u Zagrebu od posljedica bolesti COVID-19.
Rani život i obrazovanje
Miroslav Tuđman rođen je 1946. u Beogradu, gdje je njegov otac Franjo Tuđman služio kao vojni dužnosnik. Ankica i Franjo Tuđman su nakon rođenja Miroslava (25. 5. 1946.) dobili još sina Stjepana i kćer Nevenku. Godine 1961. obitelj se vratila u Zagreb, gdje je Miroslav završio gimnaziju (zanimljivo je da su ga vršnjaci u početku zadirkivali zbog beogradskog naglaska). 1965. je upisao studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1970. s dvostrukom diplomom iz filozofije i sociologije. Obrazovanje mu je nastavak magistarskim radom 1975. na temu “Spoznajno-logistički elementi činjenice i obavijesti” te doktoratom 1985. u području informacijskih znanosti. Ovaj niz akademskih kvalifikacija polazišna je točka za njegov daljnji rad u visokom obrazovanju i znanosti.
Znanstvena i akademska karijera
Tijekom 1970-ih i 1980-ih Tuđman je gradirao akademsku karijeru na Sveučilištu u Zagrebu. Nakon diplomiranja postao je asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta, gdje je uređivao i časopis Pitanja. Krajem 1970-ih radio je u Referalnom centru Sveučilišta (1972–1977), a zatim u Zavodu za kulturu Hrvatske (1977–1988). Godine 1988. imenovan je šefom Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti FFZG, a 1998. postaje redoviti profesor informacijskih znanosti. Njegovo znanstveno djelovanje ogleda se i u utemeljenju Zavoda za informacijske studije (1989–1990).
- Znanstvene funkcije i uloge:
1972–1977: zaposlenik Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu.
1977–1988: zaposlenik Zavoda za kulturu Hrvatske.
1988: imenovan šefom Katedre za dokumentalistiku, FFZG.
1998: izabran za redovitog profesora informacijskih znanosti.
1989–1990: prvi voditelj Zavoda za informacijske studije.
2000: pokreće časopis National Security and the Future (glavni i odgovorni urednik).
U znanstveno-nastavnom smislu, Tuđman je bio vrlo plodonosan – autor je oko 200 znanstvenih i stručnih radova te desetak knjiga. Među njegovim publikacijama ističu se djela iz informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Kroz predavanja na Zagrebačkom sveučilištu i međunarodnim konferencijama prenosio je znanje iz epistemologije informacijskih znanosti, organizacije znanja i srodnih područja.
Sigurnosno-obavještajni rad
Osim akademskog, Tuđman se istaknuo u obavještajnom i sigurnosnom sektoru. Tijekom Domovinskog rata (1991.–1995.) služio je u Hrvatskoj vojsci kao brigadir te je vodio Centar za strateška istraživanja Ministarstva obrane. Godine 1993. utemeljio je i postao prvi ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS), državne agencije za obavještajne poslove. Istodobno je bio i član Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti (VONS). U razdoblju 1994.–1996. proveo je temeljitu reorganizaciju tadašnjeg sigurnosnog sustava, nastojeći objediniti obavještajna djelovanja. Nakon kraćeg povratka na čelo HIS-a 1999. godine, napustio je aktivnu službu početkom 2000. (u prvom redu zbog političkih promjena u državi). Tuđmanov rad u SIS-u smatra se jednim od ključnih utemeljitelja suvremenog hrvatskog obavještajnog aparata.
Politička karijera
U političkom životu Tuđman je bio aktivan prvenstveno nakon završetka rata. Krajem 1980-ih bio je jedan od osnivača tadašnje Hrvatske socijaldemokratske stranke (HSDS). Međutim, početkom Domovinskog rata napušta lijevi politički angažman i pridružuje se HDZ-u, stranci njegovog oca. Na lokalnim izborima 2001. predvodio je neovisnu listu za Skupštinu Grada Zagreba, pri čemu je ostvario 7,6% glasova i dobio pet mandata. Iste godine osniva stranku Hrvatski istinski preporod (HIP) te postaje njezin predsjednik. HIP se 2002. pridružuje saborskom Klubu uz HDZ, no na parlamentarnim izborima 2003. koalicija HIP/HB osvaja tek 1,7% glasova, ne prelazeći prag.
Godine 2009. Miroslav Tuđman samostalno se kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske i u prvom krugu osvojio 4,09% glasova. U narednim godinama vraća se u HDZ: 2010. sudjeluje u osnivanju pokreta Hrast, ali 2011. potpuno prelazi u HDZ, koji ga kandidira za zastupnika. Na izborima 2011. ulazi u Hrvatski sabor, a u stranci ostaje sve do smrti. Mandate u Saboru potom obnavlja na izborima 2015., 2016. i 2020. godine. U parlamentu je vodio hrvatsku izaslanstvo u NATO skupštini i bio član brojnih odbora (obrane, unutarnje politike i nacionalne sigurnosti, ratnih veterana i međupartnerske suradnje).
Privatni život
Miroslav Tuđman dugo je bio oženjen Vanjom Morić, koja je radila kao novinarka i glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova RH. S Vanjom je imao dvije kćeri – Ninu i Ivanu. Starija kći, Nina Tuđman Vuković, doktorirala je lingvistiku i radila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. O mlađoj Ivani javno je poznato manje – znanstvenih ili medijskih podataka o njoj ima malo. Kao što je poznato, Miroslav je bio mlađi brat Stjepana i Nevenke Tuđman. Često je isticao da je s obitelji čvrsto vezan i da mu je obitelj bila potpora u životu.
Miroslav Tuđman preminuo je 31. siječnja 2021. godine u Zagrebu, nakon duljeg liječenja zbog komplikacija izazvanih koronavirusnom infekcijom. U trenutku smrti imao je 74 godine. Njegova ostavština u politici i znanosti i dalje izaziva interes – od sveučilišnih kolega do šire javnosti.
Zaključak
Miroslav Tuđman ostavio je trajan trag u recentnoj hrvatskoj povijesti kao znanstvenik informacijske znanosti, akademik i političar. Značajan je njegov doprinos razvoju informacijskog obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu, kao i utemeljenju nacionalnog obavještajnog sustava. Istovremeno, njegova obiteljska pozicija (sin Franje Tuđmana) i politički angažman dali su mu neobičnu pozornicu i odgovornost. Nadamo se da vam je ovaj pregled donio korisne i provjerene informacije o Miroslavu Tuđmanu. Ako imate dodatnih pitanja, komentara ili iskustava vezanih uz ovu tematiku, pozivamo vas da ih podijelite – svakom komentaru pridajemo važnost. Za dublje proučavanje preporučujemo pregled navedenih izvora i radova.
Izvori: Detalji o životu i djelu Miroslava Tuđmana preuzeti su iz provjerenih javnih objava i medijskih članaka, kao i službenih saborskih stranica i znanstvenih memorijala. Ostali relevantni podaci navedeni su u citiranim radovima i analizama.
