Milan Mladenović, 1982. Milan Mladenović bio je jedan od najznačajnijih jugoslavenskih rock muzičara. Rođen 1958. u Zagrebu, živio je i školovao se u Sarajevu te od 1970. do smrti 1994. u Beogradu. Kao frontmen kultne grupe Ekatarina Velika, njegovo ime postalo je sinonim za jugoslavenski art-rock i nadahnulo je mnoge mlade glazbenike. Mladenović je također bio poznat kao pjesnik i antiratni aktivist. Njegov talent i karizma očitovali su se već u ranoj mladosti – uz svjetsku glazbu koju je slušao u Sarajevu, učio je gitaru kod legendarnog Gari Garčinče. Već kao tinejdžer pokazao je sklonost beskompromisnom stavu i umjetničkoj istančanosti, što će obilježiti njegov daljnji rad.
Početci i novi val u Beogradu
Nakon preseljenja u Beograd 1970. godine, Milan je s prijateljem Dragomirom “Gagijem” Mihailovićem osnovao školski bend Limunovo drvo. Krajem 1970-ih Limunovo drvo aktivno je nastupalo na beogradskim festivalskim gitarijadama i samostalnim koncertima, ponajprije u omladinskom domu na Novom Beogradu. Dolazak u centar tadašnje Jugoslavije otvorio mu je vrata novog talasa – žanra kojim su dominirale mlade punk i rock grupe.
Mladenović (drugi s lijeva) u kultnom sastavu Šarlo akrobata na koncertu u SKC-u 1980. U proljeće 1980. Milan se pridružio Dragomiru Mihailoviću, Dušanu Kojiću – Koji i Ivanu Vdoviću – Vdu u osnivanju grupe Šarlo akrobata. Prvi koncert održali su u beogradskom Studentskom kulturnom centru (SKC), predgrupa kultnom slovenskom pank sastavu Pankrti. Šarlo akrobata ubrzo je postao jedan od najznačajnijih simbola jugoslavenskog novog talasa. Godine 1981. izdali su jedini album “Bistriji ili tuplji čovek biva kad…”, koji se smatra jednim od ključnih albuma tog razdoblja. Zvuk i energija Šarla – u kojima je Milan pjevao i svirao gitaru – razdirali su standarde tadašnje rock scene i stvorili kult među fanovima i kritičarima. Na albumu su se našle pjesme poput “Niko kao ja” i “Ona se budi”, čija je neukrotiva poezija najavila Mladenovićevu buduću ulogu pjesnika među rock glazbenicima.
Katarina II i Ekatarina Velika – uspon legende
Nakon raspada Šarla 1981. Milan i Gagi osnovali su novu grupu Katarina II, u kojoj se ubrzo pridružila klavijaturistica Margita Stefanović i basist Bojan Pečar. Debi album “Katarina II” (1984) sadržavao je hitove poput “Aut”, “Jesen” i “Radostan dan”, a većinu tekstova napisao je sam Mladenović. Zbog unutarnjih razmirica bend je nakon tog albuma promijenio ime u Ekatarina Velika (skraćeno EKV).
Pod novim imenom EKV je doživio ogroman uspjeh. Prvi album “Ekatarina Velika” (1985) dobio je izvrsne kritike, a posebno ih je vinula 1986. ploča “S’ vetrom uz lice”, koja je bend lansirala na sam vrh jugoslavenske rock scene. U sljedećem razdoblju EKV je redovito osvajala publiku sve većim stadionima i dvoranama širom zemlje. Albumi kao što su “Ljubav” (1987), “Samo par godina za nas” (1989) i “Dum Dum” (1991) popeli su grupu među najveće rock zvijezde tog doba. Krajem 1993. EKV je objavila svoj, nažalost posljednji, album “Neko nas posmatra”. Međutim, ratni vihor i bolesti ostavili su traga na njegovoj glazbi – pjesme su bile emotivnije i mračnije, no Milan je kao producent pokazao da bend i dalje ima snage za umjetničko nadahnuće.
Antiratni aktivizam i završetak karijere
Početkom ratova na prostoru Jugoslavije (1991–1992), Milan se aktivno zauzeo protiv nasilja i nacionalizma. Zajedno s muzičarima grupa Partibrejkers i Električni orgazam osnovao je antiratni projekt Rimtutituki. U siječnju 1992. snimili su singl “Slušaj ’vamo” s ključnom porukom “Mir, brate, mir”, koji je medijski promoviran koncertima na beogradskim ulicama (na kamionu 8. ožujka 1992.). Pjesma je postala himna antiratne kampanje među mladima. Istovremeno je s EKV-om svirao koncerte solidarnosti; 1993. godine EKV, Partibrejkers i Električni orgazam održali su antiratne koncerte u Pragu i Berlinu, a Milan je postao simbolom otpora baruštini ratne propagande.
Posljednja godina i smrt
Godine 1994. Mladenović je odlučio posjetiti Brazil, kamo ga je pozvao dugogodišnji prijatelj i glazbeni suradnik Mitar Subotić (Suba). U Sao Paolu je snimio album “Angel’s Breath” (1994) sa Subom i brazilski glazbenicima, miješajući rock s egzotičnim ritmovima i poetskim tekstovima. Na žalost, ubrzo nakon povratka u Beograd Milanovi su se zdravstveni problemi pogoršali. U kolovozu 1994. EKV je održala posljednji koncert u Budvi, a 5. studenog 1994. Milan Mladenović je u 36. godini prerano preminuo od komplikacija tumora gušterače. Pokopan je na Novom groblju u Beogradu, a vijest o njegovoj smrti šokirala je cijelu regiju.
Diskografija i ključne pjesme
Milan Mladenović ostavio je iza sebe bogat opus kroz rad u raznim formacijama i projektima. Neke od najvažnijih ploča i pjesama uključuju:
- Šarlo akrobata – Bistriji ili tuplji čovek biva kad… (1981): kultni album novosnovanog sastava Šarlo akrobata, pun energičnih i duhovitih tekstova. Mnogi ga smatraju jednim od najvažnijih albuma jugoslavenskog novog talasa.
- Katarina II – Katarina II (1984): debitantski album grupe Katarina II (buduće EKV) s hitovima “Jesen”, “Aut” i “Radostan dan”. Većinu tekstova napiso je Milan, čineći album izrazito osebujnim.
- Ekatarina Velika – Ekatarina Velika (1985) i S’ vetrom uz lice (1986): prva dva albuma EKV-a koja su bend lansirala među zvijezde. Posebno je “S’ vetrom uz lice” bio hit-paradni trenutak i danas se ubraja među najveće uspjehe domaće rock scene.
- Ekatarina Velika – ostali studijski albumi: “Ljubav” (1987), “Samo par godina za nas” (1989), “Dum Dum” (1991) i “Neko nas posmatra” (1993). Ti albumi potvrđuju Milanovu zrelost kao autora i vođe benda.
- Angel’s Breath – Angel’s Breath (1994): suradnja s Mitrom Subotićem u Brazilu, spoj jugoslavenskog art rocka i brazilskih ritmova.
- Rimtutituki – Slušaj ’vamo (singl, 1992): antiratni projekt s Partibrejkersima i Električnim orgazmom, s glavnom porukom “Mir, brate, mir”.
Nasljeđe i utjecaj
Nakon Milana Mladenovića, njegovo nasljeđe nastavljaju živjeti novi bendovi i glazbenici. Zadužbina Milana Mladenovića, osnovana 2018., njeguje njegovu baštinu i potiče kreativnost mladih autora. Zadužbina dodjeljuje godišnju Nagradu Milan Mladenović koja promiče glazbu inspiriranu njegovim opusom. Mladenović se i danas smatra jednim od vrhunskih autora bivše Jugoslavije – njegovi su albumi i tekstovi ostavili trajan trag u regionalnoj kulturi. Prema ocjeni Zadužbine, “nema nikakve sumnje da je mjesto Milana Mladenovića i svih njegovih bendova… u samom vrhu istorije jugoslovenske rokenrol scene”.
Milanova poezija, iskrenost i progresivni zvuk i dalje nadahnjuju slušatelje širom Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i šire. Poznate pjesme “Ljubav”, “Krug”, “Ona se budi” i mnoge druge redovito se nalaze na top-listama jugoslavenske nostalgije. Njegov jedinstveni spoj rock energije i emotivne lirike otvorio je put brojnim novim generacijama umjetnika.
Zaključak: Milan Mladenović ostat će zapamćen kao karizmatični vođa, pjevač i tekstopisac koji je živio za umjetnost i mir. U njegovo ime i danas mnogi pronalaze inspiraciju da stvaraju hrabru glazbu bez kompromisa. Ako želite bolje upoznati njegovo nasljeđe, poslušajte EKV i Šarlo Akrobata, istražite Zadužbinu Milana Mladenovića ili podijelite svoje omiljene stihove – tako čuvamo duh legende živim za nove generacije.
Izvori: Činjenice o životu i karijeri Milana Mladenovića temelje se na podatcima iz biografskog arhiva Zadužbine Milana Mladenovića i članka Global Voices, kao i na relevantnim enciklopedijskim zapisima. Sve citirane izjave mogu se provjeriti u priloženim izvorima.
