Lepa Brena (rođena Fahreta Jahić 20. listopada 1960. u Tuzli, BiH) jedna je od najpoznatijih pjevačica bivše Jugoslavije. S oko 40 milijuna prodanih ploča najuspješnija je jugoslavenska estradna zvijezda i često joj se pripisuje zasluga za popularizaciju turbo-folk glazbe. Odrasla je u Brčkom (Bosna i Hercegovina) u velikoj muslimanskoj obitelji. U mladosti je trenirala košarku, gdje je po savjetu trenera dobila nadimak “Brena” (jer je, kako je trener rekao, teško izgovoriti ime Fahreta). Glazbom je počela ozbiljnije svirati već u osnovnoj školi – svoj prvi nastup imala je u petom razredu pjevajući pjesmu „Sviraj mi o njoj” Kemala Montena.
Početak karijere i Slatki greh
Karijeru je započela 1980. kao pjevačica benda Lira Show, koji je ubrzo preimenovan u Slatki greh. Uz bend je već 1982. snimila prvi album Čačak, Čačak i isti je nastupila u filmu Tijesna koža (1982). Već tada su se na estradi istaknuli hitovi s tog albuma poput „Mile voli disko” i „Sitnije, Cile, sitnije”, koji su pokazali Breninu sposobnost da populariziraju spoj narodne tradicije i modernog popa. Slatki Greh s Brenom i Slobodanom Živojinovićem brzo je postao senzacija – njihovi nastupi plijenili su energijom i pomalo provokativnim stilom, što je bilo neobično za to vrijeme. Na Jugoviziji 1983. nastupili su s pjesmom „Sitnije, Cile, sitnije” iako to natjecanje tada nije bila rezervirano za folk izvođače. Ti početni uspjesi utvrdili su status Lipe Brene kao regionalne zvijezde pop-folka.
Najpoznatiji hitovi
- Mile voli disko (1982)
- Sitnije, Cile, sitnije (1983)
- Hajde da se volimo (1987)
- Jugoslovenka (1989)
- Uđi slobodno (2008)
Ove pjesme redovito se navode kao simboli Brenine karijere i često se puštaju na retro glazbenim postajama.
Lepa Brena je ubrzo postala performans-zvijezda: početkom 1987. s bendom je oborila rekord održavši 31 uzastopni koncert u beogradskom Domu sindikata. Godine 1989. ostvarila je najveći koncert u karijeri – nastupila je pred oko 122.000 ljudi na stadionu „Vasil Levski” u Sofiji (Bugarska), pri čemu je helikopterom spuštena na pozornicu, što je bio spektakl za pamćenje. Time je potvrdila status balkanske estradne dive i stekla kultni status među publikom.
Filmovi i multimedija
Osim glazbe, Lepa Brena je proslavila i svoju glumačku stranu. Najpoznatija je po glavnoj ulozi u kultnoj seriji jugoslavenskih komedija “Hajde da se volimo” (1987, 1989, 1990), gdje je uz vlastite hitove dijelila scenu s legendarnim glumcima poput Dragomira Bojanića Gage i Velimira Živojinovića. Ti su glazbeno-filmski projekti dodatno učvrstili Brenin imidž – postala je jedna od rijetkih pjevačica čiji se albumi istovremeno nalaze na vrhovima glazbenih top-lista i na repertoaru kinima. Ostale manje zapažene uloge ostvarila je u domaćim komedijama 1980-ih (npr. Tijesna koža, 1982.).
Osobni život i poslovni pothvati
Lepa Brena je od 1991. udana za jugoslavenskog tenisera Slobodana (Boba) Živojinovića. Par ima dva sina: Stefan (rođen 1992.) i Viktor (rođen 1998.). Kroz godine su zajednički nastupali i na glazbenoj sceni, a Brena je postala prepoznatljiva i po luksuznom stilu života i humanitarnom radu (pomaže raznim zakladama i sudjeluje u dobrovoljnim akcijama).
Godine 1998. Lepa Brena je sa suprugom i prijateljem Sašom Popovićem osnovala vlastitu izdavačku kuću Grand Produkcija, koja je ubrzo postala najveća estradna tvrtka na Balkanu. U uspješnom poduzetništvu nastavila je i u 21. stoljeću – 2019. su svi preostali udjeli Granda prodani medijskoj grupi United Media za oko 30 milijuna eura. Tom je prilikom Brenino poslovno naslijeđe potvrđeno kao izuzetno vrijedno, a Brena se od tada povukla iz suvlasništva fokusirajući se na glazbenu karijeru.
Povratak na scenu i noviji projekti
Početkom 2000-ih Lepa Brena je imala nekoliko izazova: 2000. je objavila zadnji zajednički album Pomračenje sunca sa Slatkim grehom, a iste godine njihova obitelj preživjela je otmicu najstarijeg sina Stefana (prema izvještajima, za otkupninu je navodno plaćeno 2,5 milijuna njemačkih maraka). Uslijedila je kratkotrajna pauza i preseljenje na Floridu, ali već 2008. Brena se vratila glazbi novim albumom Uđi slobodno… i velikom koncertnom turnejom po Europi i Australiji.
Nakon toga uslijedili su album Začarani krug (2011.) uz koncert u Beogradskoj Areni, te 2013. album Izvorne i novokomponovane narodne pesme posvećen preminuloj majci. U zadnjem desetljeću Lepa Brena redovito objavljuje nove projekte i turneje: 2018. izdaje album Zar je važno da l’ se peva ili pjeva nakon kojeg kreće na regionalnu turneju, a 2024. održava spektakularni koncert u Areni Zagreb. Nadalje, Brena i dalje radi na novoj glazbi – krajem 2025. objavila je singl “Carica”.
Zaključak
Lepa Brena ostaje ikona glazbene scene Balkana i simbol jedne ere estradnih zvijezda. Njezina bogata karijera – od prvih koraka u Slatkom grehu, preko bezbrojnih hitova i filmskih ostvarenja, do uspješnog poduzetništva – pokazuje njezinu svestranost i profesionalnost. Danas, više od četiri desetljeća nakon prvog nastupa, nastavlja nastupati, privlačiti publiku i uživati status legende. Ako vam je ovaj članak bio koristan, podijelite ga i pratite nas za više detaljnih biografija i zanimljivosti iz svijeta estrade!
Izvori: Činjenice o životu i karijeri Lepa Brene potkrepljene su relevantnim izvorima, uključujući wiki stranice i glazbene portale.
Naslovna fotografija: Rlicul, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
