Rani život i obrazovanje
Kolinda Grabar‑Kitarović rođena je 29. travnja 1968. u Rijeci u Hrvatskoj (tadašnjoj Jugoslaviji). Prema službenoj biografiji Ureda predsjednice, završila je osnovnu školu u Rijeci, a srednju školu kao učenica razmjene u Los Alamosu u američkoj saveznoj državi New Mexico. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirala je engleski i španjolski jezik (uz dopunski program portugalskog jezika) 1993. godine. Sljedeće godine završila je Diplomatsku akademiju u Beču, a 2000. magistrirala je međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zahvaljujući stipendiji Fulbright provela je 2002./2003. na Sveučilištu George Washington u SAD‑u; tada je primila Predsjedničku medalju za znanstveni i društveni rad. Kao Luksic Fellow pohađala je program za visoke menadžere u školi Kennedy pri Harvardu 2009., a 2019. joj je dodijeljena Fulbrightova nagrada za životno djelo.
Novinski članci ističu da su njezini roditelji, Dubravka i Branko Grabar, imali mesnicu i obiteljsko gospodarstvo, a Kolinda je kao učenica razmjene završila srednju školu u Los Alamosu. Nakon povratka u Hrvatsku nastavila je studij na Sveučilištu u Zagrebu.
Politička i diplomatska karijera prije predsjedništva
Grabar‑Kitarović je svoju profesionalnu karijeru započela 1992. u Ministarstvu znanosti i tehnologije, a 1993. se pridružila Ministarstvu vanjskih poslova. Bila je predstojnica Odjela za Sjevernu Ameriku (1995.–1997.), a 1997. imenovana je savjetnicom u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ottawi (kasnije ministrica‑savjetnica). Kao ministrica‑savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova radila je od 2001. do 2003..
U studenome 2003. Grabar‑Kitarović izabrana je u Hrvatski sabor. Već mjesec dana kasnije preuzela je dužnost ministrice europskih integracija, a početkom 2005. postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Njezin glavni cilj bio je dovesti Hrvatsku prema članstvu u Europskoj uniji i NATO‑u; tijekom mandata vodila je pregovaračku delegaciju za pristupanje i uspješno provela kampanju za izbor Hrvatske u nestalno članstvo Vijeća sigurnosti UN‑a.
Godine 2008. imenovana je veleposlanicom Republike Hrvatske u Sjedinjenim Državama, gdje je ostala do 2011. i sudjelovala u završnim aktivnostima za ulazak Hrvatske u NATO. U lipnju 2011. izabrana je za pomoćnicu glavnog tajnika NATO‑a za javnu diplomaciju, postavši prva žena na toj poziciji i tada najviše rangirana žena u NATO‑u.
Predsjednički mandat (2015. – 2020.)
Na predsjedničkim izborima 11. siječnja 2015. Kolinda Grabar‑Kitarović izabrana je za četvrtu predsjednicu Republike Hrvatske i prvu ženu na toj funkciji. Službenu dužnost preuzela je 15. veljače 2015. i obnašala ju je do 18. veljače 2020.. Tijekom mandata naglašavala je demografsku obnovu, decentralizaciju, modernizaciju obrazovnog sustava te digitalizaciju društva.
Zajedno s predsjednikom Poljske 2015. pokrenula je Inicijativu triju mora, platformu za jačanje suradnje 12 srednjoeuropskih članica EU‑a u područjima energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije. Bila je su‑predsjedateljica Brdo‑Brijuni procesa, namijenjenog unapređenju pomirenja i pripremi zemalja zapadnog Balkana za članstvo u EU. Tijekom mandata često je sudjelovala na sjednicama Ujedinjenih naroda, promičući ciljeve održivog razvoja, rodnu ravnopravnost i obrazovanje.
Na svjetskoj pozornici postala je poznata po energičnom nastupu i vidljivoj potpori hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji tijekom Svjetskog prvenstva 2018.; mediji su izvijestili da je njezino pojavljivanje u dresu izazvalo simpatije javnosti diljem svijeta.
Uloge i angažmani nakon predsjedništva
Nakon isteka predsjedničkog mandata Grabar‑Kitarović nastavila je aktivno djelovati u međunarodnim organizacijama i akademskim institucijama. U ožujku 2020. postala je članica Međunarodnog savjetodavnog odbora Atlantskog vijeća SAD‑a te članica Upravnog odbora Friends of Europe, neovisnog think‑tanka sa sjedištem u Bruxellesu. U srpnju 2020. izabrana je za nezavisnu članicu Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO); u sklopu toga imenovana je u Povjerenstvo za buduće domaćine Olimpijskih igara.
U nastojanju da ublaži posljedice pandemije COVID‑19, 2020. postala je globalna ambasadorica za cijepljenje u mreži Women Political Leaders. U listopadu 2020. imenovana je predsjednicom Global Women Leaders Committee pri Svjetskom forumu poslovnih anđela. Godine 2021. bila je stipendistica Sine Institute of Policy and Politics na Američkom sveučilištu, gdje je držala seminare o izgradnji konsenzusa u međunarodnoj politici.
Prema profilu World Health Summit, danas je ko‑predsjedateljica Globalnog odbora za praćenje spremnosti (GPMB) i obnaša funkciju Women Political Leaders (WPL) globalne ambasadorice za imunizaciju, te je predsjednica emerita Vijeća žena svjetskih lidera. Članica je Upravnog vijeća Atlantskog vijeća SAD‑a, Halifax International Security Forum, Concordia Leadership Council, GLOBSEC-a i Friends of Europe. Od 2020. kao članica MOO‑a predsjedava Povjerenstvom za buduće domaćine Olimpijskih igara, a članica je i Međunarodnog centra Nizami Ganjavi.
Godine, osobni život i privatnost
Kolinda Grabar‑Kitarović rođena je 29. travnja 1968., što znači da ima 57 godina (stanje u siječnju 2026.). Visina i točne mjere nisu službeno objavljene; ta je informacija nepoznata. Njezin suprug je Jakov Kitarović, a par ima dvoje djece. U biografiji se navodi da tečno govori hrvatski, engleski, španjolski i portugalski te da se služi talijanskim, francuskim i njemačkim jezikom.
Podaci o njezinoj osobnoj imovini ili neto bogatstvu nisu javno dostupni pa se ne mogu pouzdano navesti.
Prisutnost na društvenim mrežama
Grabar‑Kitarović koristi društvene mreže kako bi komunicirala s javnošću. Njezin službeni profil na Facebooku (Kolinda Grabar‑Kitarović – Verified account) ima preko 685 tisuća pratitelja. Službene profile ima i na Instagramu i X-u (bivšem Twitteru), gdje objavljuje fotografije i informacije s međunarodnih događanja. Mediji su 2017. zabilježili da je hrvatska predsjednica stekla brojne fanove u Aziji i Africi; objave na Instagramu i Facebooku bilježile su stotine komentara na arapskom jeziku.
Zašto ljudi pretražuju Kolindu Grabar‑Kitarović?
Kao prva žena na čelu Hrvatske i bivša visoka dužnosnica NATO‑a, Grabar‑Kitarović izaziva trajnu znatiželju javnosti. Interes raste tijekom velikih sportskih natjecanja – primjerice, tijekom Svjetskog prvenstva 2018. stekla je simpatije gledatelja diljem svijeta svojim navijanjem i neposrednošću. Nakon završetka mandata i dalje je aktivna na međunarodnoj sceni, pa mediji prate njezina predavanja o globalnoj sigurnosti, angažman u olimpijskom pokretu i inicijativama poput cijepljenja i digitalne sigurnosti. Korisnici pretražuju informacije o njezinom diplomskom obrazovanju, jezicima koje govori, obitelji te novim ulogama.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje je obrazovanje Kolinda Grabar‑Kitarović?
Diplomirala je engleski i španjolski jezik na Sveučilištu u Zagrebu te završila Diplomatsku akademiju u Beču. Kasnije je magistrirala međunarodne odnose na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i usavršavala se na Sveučilištu George Washington, Harvardu i Johns Hopkinsu.
Kada je bila predsjednica Hrvatske?
Grabar‑Kitarović izabrana je 11. siječnja 2015. i dužnost predsjednice obnašala je od 15. veljače 2015. do 18. veljače 2020..
Koje dužnosti obavlja nakon predsjedništva?
Nakon 2020. godine postala je članica Međunarodnog olimpijskog odbora, u upravnim odborima Atlantskog vijeća SAD‑a i drugih think‑tankova, te je ko‑predsjedateljica Globalnog odbora za praćenje spremnosti (GPMB).
Ima li Kolinda Grabar‑Kitarović djecu?
Da, u službenoj biografiji navodi se da je udana za Jakova Kitarovića i da imaju dvoje djece.
Kolika je njezina visina i osobno bogatstvo?
Precizni podaci o visini i osobnom bogatstvu nisu javno objavljeni, stoga se ne mogu pouzdano navesti.
Zaključak
Kolinda Grabar‑Kitarović ostaje jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih političarki. Kao prva žena na čelu Republike Hrvatske, ali i kao bivša ministrica, veleposlanica i visoka dužnosnica NATO‑a, ostavila je dubok trag u euroatlantskim integracijama Hrvatske. Danas svoj utjecaj prenosi kroz međunarodne forume, olimpijski pokret i inicijative za zdravlje i sigurnost, a javnost i dalje prati njezine aktivnosti. Za najnovije informacije o njezinom radu i aktivnostima preporučuje se pratiti službene profile na društvenim mrežama i službenu stranicu.
Naslovna fotografija: Spinaker Graphics / Office of the President of the Republic of Croatia / Kremlin.ru, CC BY 4.0, via Wikimedia Commons