Ida Prester je poznata hrvatska pjevačica, kantautorica i televizijska voditeljica, najpoznatija kao energična frontwoman elektropop grupe Lollobrigida. Osim uspješne glazbene karijere, ostvarila se i kao TV lice, aktivistica za ljudska prava te glasnogovornica kulturnih projekata. Njezin životni put – od odrastanja u Zagrebu, preko glazbene afirmacije na regionalnoj sceni, do obiteljskog života u Beogradu – obiluje zanimljivostima i uspjesima koji su je učinili prepoznatljivom figurom na području bivše Jugoslavije. U nastavku saznajte više o Idinom ranom životu, obrazovanju, glazbenom stvaralaštvu, obitelji te angažmanu u medijima i aktivizmu.
Rani život i obrazovanje
Ida Prester rođena je 22. ožujka 1979. godine u Zagrebu, gdje je provela djetinjstvo. Još kao dijete pokazivala je znatiželju i kreativnost – u obitelji je često rušila tabue i isticala se živahnim duhom. Ima mlađeg brata Janka, s kojim je izgradila poseban odnos, posebice nakon što ga je, kako je sama ispričala, spasila od utapanja kada joj je bilo samo pet godina. Ta rana anegdota naslućuje njezin zaštitnički i hrabri karakter.
Nakon završene osnovne i srednje škole u Zagrebu, Ida upisuje Ekonomski fakultet na kojem je diplomirala, stječući zvanje diplomirane ekonomistice. Želja za dodatnim znanjem odvela ju je potom na Fakultet političkih znanosti, gdje je završila dvije godine studija. Unatoč uspješnom obrazovanju, Ida se nije vidjela u klasičnom poslovnom svijetu – na prvom razgovoru za posao rečeno joj je da im ne treba “netko kreativan” kao što je ona. Taj ju je događaj potaknuo da potraži svoju sreću izvan Hrvatske. Preselila se početkom 2000-ih na dvije godine u Köln u Njemačkoj, gdje je radila i upoznavala drukčiju kulturu i mentalitet. Boravak u inozemstvu proširio joj je vidike, no u srcu je i dalje tinjala ljubav prema glazbi.
Početak glazbene karijere i bend Lollobrigida
Po povratku u Hrvatsku 2003. godine, Ida se odlučuje hrabro posvetiti glazbi – te godine u Zagrebu osniva bend Lollobrigida. U startu je sve radila sama: napisala je pjesme, otpjevala vokale i isprogramirala glazbenu podlogu na demo CD-u koji je podijelila među alternativcima zagrebačke scene. Lollobrigida je donijela svjež, nekonvencionalan zvuk – kombinaciju disco popa s primjesama electro-trash estetike – koji je odmah privukao pažnju publike. Uskoro joj se pridružuje glazbenica Natalija Dimicevski, pa duo kratko nastupa pod imenom “Lollobrigida Girls”.
Već 2004. godine Lollobrigida postiže prve veće uspjehe: uspjele su napuniti zagrebački Studentski centar na koncertu, što im je donijelo i ugovor s izdavačkom kućom DOP Records/Menart. Iste te godine nastupaju i na trećoj zagrebačkoj Povorki ponosa, potvrđujući svoj imidž drskog i progresivnog benda. U rujnu 2004. izlazi njihov prvi singl “Party”, koji je ubrzo postao hit na radiju i TV-u, profilirajući Idu kao novo lice urbane pop scene. U svibnju 2005. Lollobrigida izdaje debi album “Cartoon Explosion”, na kojem su se našle pjesme poput “Igračka”, “Party”, “Plastic Kiss”, “Electronic Blue” i “Ružna djevojka”. Album je bio prožet tinejdžerskim temama – od prvih zaljubljivanja do pubertetskih sukoba – što je reflektiralo Idino tadašnje životno razdoblje i zaigrani umjetnički stil.
Sljedećih godina bend nastavlja rasti i mijenjati se. Do 2006. Lollobrigida nastupa uz matricu, a zatim, nakon Natalijina odlaska, postava se proširuje i uvode se živi instrumenti umjesto isključivo elektroničke podloge. Zanimljivo, kroz godine su se članovi benda često izmjenjivali, tako da je Ida ostala jedina stalna članica koja je držala konce cijelog projekta. Iste te 2006. nastaje i jedna od njihovih najpoznatijih pjesama, provokativno nazvana “Moj dečko je gay”. Ida ju je napisala na temelju vlastitog iskustva – naime, tadašnji dečko joj je otkrio da je homoseksualac, pa je kroz humor i glazbu obradila šok i emocije koje je proživjela primajući tu vijest. Pjesma je zbog teme i zaraznog refrena izazvala veliko zanimanje javnosti.
Drugi album Lollobrigide, nazvan “Lollobrigida Incorporated”, izlazi 2008. godine i donosi međunarodnu notu u bend. Tada im se pridružuju trojica glazbenika iz Slovenije – Jernej, David i Kleemar – pa Lollobrigida postaje hrvatsko-slovenski sastav. Album su promovirali koncertom u zagrebačkoj Tvornici kulture, učvrstivši reputaciju bendu u regionalnim alternativnim krugovima. U lipnju 2010. objavili su singl “Bivša cura”, praćen duhovitim videospotom, a iste godine na MTV-u premijerno prikazuju spot za pjesmu “Seks on TV, seks on the radio”. Inovativnost benda vidi se i u detalju da je videospot za pjesmu “Ja se resetiram” u to doba snimljen u potpunosti kamerom mobitela, što je pokazalo sklonost eksperimentiranju s DIY estetikom.
Početkom 2012. godine Lollobrigida izdaje i treći album “Pilula”. Za razliku od prva dva albuma, “Pilula” donosi zrelije, ozbiljnije teme – kako je Ida objasnila, na njemu su u fokusu već “problemski” motivi odraslog doba, naspram ranijih bezbrižnih tinejdžerskih tema. Album je naišao na odličan prijem: ugledni glazbeni portal Popboks proglasio ga je najboljim regionalnim albumom 2012. prema glasovima publike.
Parallelno s diskografskim uspjehom, Lollobrigida je bila i snažan koncertni bend. Nastupali su na brojnim festivalima, među kojima se ističe novosadski EXIT festival, gdje su nastupili sedam godina zaredom i postali zaštitni znak Elektrana pozornice. Kruna njihove rane karijere bila je MTV nagrada za najboljeg izvođača u regiji (Best Adria Act), koju su osvojili 2009. godine, primivši priznanje u konkurenciji regionalnih zvijezda. Nagradu im je u Berlinu uručio rock veteran Momčilo Bajagić Bajaga, što svjedoči o njihovoj popularnosti i utjecaju tih godina.
Ostali glazbeni projekti: Frau Casio i MAiKA
Neumorna u istraživanju glazbenih izraza, Ida se nije zadržala samo na Lollobrigidi. 2013. godine pokrenula je solo projekt pod imenom Frau Casio, kojim je iskazala svoju sklonost nešto mračnijem i zrelijem elektronskom zvuku. Ako je Lollobrigida utjelovila mladenačku buntovnost i šarenilo, onda je Frau Casio bila Idina prilika da se pozabavi dubljim emocijama i eksperimentira s retro synth-popom. Projekt je iznjedrio nekoliko singlova; primjerice, pjesma “Dvoje” postala je radijski hit iako je Ida isprva nastupala incognito, držeći svoj identitet tajnom kako bi publika pjesmu doživjela bez predrasuda. Ovaj umjetnički eksperiment pokazao je da je njen prepoznatljiv glas toliko jedinstven da su je obožavatelji ubrzo razotkrili i kao “misterioznu” Frau Casio.
Idina želja za bendovskom svirkom i fuzijom različitih žanrova dovela je do osnivanja nove grupe MAiKA 2017. godine. Ovaj internacionalni sastav (okuplja članove iz Srbije, Hrvatske i Rusije) spojio je naizgled nespojivo: punk energiju, balkanski folk melos i indie-pop senzibilitet. Već prve godine rada predstavili su se publici singlom “River Sava”, dinamičnom pjesmom koja kao da metaforički spaja obale (riječ je o rijeci Savi koja povezuje Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Srbiju). Ida je u MAiKA-i dobila priliku da izvan okvira elektropopa zapjeva i na materinjem i na engleskom jeziku, te pokaže svoju svestranost. Nastupi ovog benda, obogaćeni folklornim elementima i žestokim ritmovima, još su jedno svjedočanstvo Idine karizmatične pojave na sceni.
Solistička karijera i novije pjesme
Nakon petnaestak godina djelovanja kroz bendove, Ida Prester se posljednjih godina afirmirala i kao samostalna izvođačica. Od 2019. nadalje nizala je solo singlove kojima je osvježila domaću pop-scenu, pritom surađujući s mlađim snagama electropopa. Prvi u tom nizu bio je optimistični singl “Šansa”, a zatim je 2020. uslijedila prava kreativna eksplozija: Ida je te godine objavila čak tri uspješna singla – “Minuta”, “Dodir” i “Kvar”. Posebno se istaknula suradnja s popularnim zagrebačkim synthwave duom Pocket Palma. Zajedno su najprije napravili remix pjesme “Minuta”, potom tijekom lockdowna snimili emotivni duet “Dodir”, da bi na jesen 2020. predstavili i zajednički singl “Luda”. Pjesma “Luda” uvukla se publici pod kožu svojom hipnotičkom synth atmosferom i senzualnim stihovima, a sama Ida opisala ju je kao himnu strasti i “ludila” koje nam je svima potrebno da bismo preživjeli neizvjesnu 2020. godinu. Zanimljivo je da je sve te singlove Ida objavila u vlastitom aranžmanu, pod svojom nezavisnom etiketom, hrabro zakoračivši u svijet DIY diskografije.
Nakon tog plodnog razdoblja nastavila je redati pjesme s osobnim pečatom i društvenom notom. 2022. godine izbacila je singl “Budalo” u suradnji s beogradskim elektro-pop umjetnikom Fantomom, a 2023. se posvetila i aktivizmu kroz glazbu pjesmom “Štit”. “Štit” je nastao u sklopu kampanje protiv nasilja nad ženama, pa je Ida i ovdje spojila poruku i umjetnost. Iste godine objavila je zarazni retro-pop singl “70”, inspiriran zvukom sedamdesetih godina. U jesen 2024. dočekali smo još jedan njen autorski uradak – singl intrigantnog naziva “Kraj kojim počinje sve”, kojim Ida nastavlja svoju kreativnu nit. Sudeći po dosadašnjem tijeku karijere, svaka nova pjesma donosi joj sve širu publiku, jer uspijeva spojiti nostalgične synth-pop melodije s aktualnim temama i iskrenim emocijama. Njena samostalna diskografija sada već obuhvaća čitav niz singlova i EP izdanja, a kompilacijski album “Sad” (2024.) zaokružio je to razdoblje i predstavio najbolje od onoga što je kao solo izvođačica stvorila.
Važno je istaknuti da Ida kao kantautorica sazrijeva, ali ne gubi prepoznatljivu vedrinu. Njene novije pjesme poput “Minuta” ili “Dodir” intimnije su i emotivnije, često inspirirane stvarnim pričama (primjerice, “Dodir” govori o tajnoj ljubavi u doba karantene), dok su singlovi poput “Luda” ili “Budalo” puni humora i životne strasti. Ovim bogatim opusom Ida Prester se etablirala ne samo kao pjevačica jedinstvenog glasa, već i kao autorica koja uspješno spaja pop-art zabavu s promišljenošću.
Televizijska karijera i medijski angažmani
Paralelno s glazbom, Ida Prester ostvarila je zapaženu karijeru i na televiziji te u medijima. Široj publici postala je poznata i kao TV voditeljica mladenačkih i zabavnih emisija. Na HRT-u (Hrvatska radiotelevizija) vodila je magazinsku emisiju “Dan za danom” te popularnu tinejdžersku emisiju “Briljanteen”, unoseći u njih svoj prepoznatljivo ležeran i neposredan stil. Također je surađivala na RTL-ovoj emisiji “Direkt”, gdje se pojavljivala u ulozi komentatorice i reporterke, a snimala je i zanimljive priloge za jutarnji program “Dobro jutro, Hrvatska”.
Osim pred kamerama, radila je i iza njih – jedno vrijeme bila je casting menadžerica u slovenskoj produkcijskoj kući Komakino, što je značilo pronalaženje talenata i lica za razne projekte. 2010-ih se okušala i kao voditeljica glazbenih festivala i manifestacija: primjerice, bila je glasnogovornica projekta “Mini Val”, inicijative koja je promovirala mlade rock bendove u Hrvatskoj. Vrhunac tog segmenta karijere bio je sudjelovanje kao jedna od domaćica prve regionalne dodjele glazbenih nagrada MAC (Music Awards Ceremony), održane u siječnju 2019. u beogradskoj Štark Areni. Na tom je spektaklu nastupila kao konferansije pred publikom iz cijele regije, pokazujući da se jednako dobro snalazi i u ulozi voditeljice velikih događaja.
Medijska prisutnost Ide Prester odlikuje se spontanošću i duhovitošću. Često gostuje u raznim talk-showovima i podcastima, gdje otvoreno priča o svojim životnim iskustvima – od majčinstva i braka do anegdota s turneja. Upravo ta autentičnost donijela joj je status jedne od omiljenih javnih osoba na ovim prostorima.
Privatni život (obitelj i preseljenje)
Idin privatni život također je intrigantan i na momente nesvakidašnji za domaće prilike. Nakon što je godinama živjela u Zagrebu, sudbonosni susret na glazbenom terenu odveo ju je preko granice. Ivana Peševskog, beogradskog poduzetnika, upoznala je 2012. na festivalu EXIT u Novom Sadu, gdje je nastupala s Lollobrigidom. Iz te festivalske romanse rodila se ozbiljna veza – Ida i Ivan započeli su ljubavnu priču tog ljeta 2012., a već sljedeće godine odlučili su je okruniti brakom. Vjenčali su se u rujnu 2013. godine u Beogradu, uz intimno slavlje koje je obilježila i jedna posebna okolnost: Ida je tada već bila u četvrtom mjesecu trudnoće s njihovim prvim djetetom.
Nakon udaje, Ida je napravila hrabar korak preselivši se iz rodnog Zagreba u suprugov Beograd, započevši život u drugoj državi. U veljači 2014. rodio se sin Roko, a obitelj im se proširila dolaskom drugog sina, Rija, 15. studenog 2016. godine. Prelaskom u majčinsku ulogu Ida priznaje da se njezin dotada prilično neuredan i nomadski stil života stubokom promijenio – nekad je spontano putovala i stalno bila “na koferima”, dok je s djecom morala izgraditi stabilniju rutinu. Sama kaže da ju je majčinstvo “naglo odraslo”, no istovremeno ju je obogatilo novom vrstom ljubavi.
Idin brak i život na relaciji Zagreb–Beograd često su bili tema medija, ponajviše zato što je ona jedna od rijetkih javnih osoba koja je spojila dvije regije ljubavlju. U početku se susretala s ponekim predrasudama – bilo je onih koji su sumnjali u takvu vezu na daljinu i različitih nacionalnosti – no Ida i Ivan svojim su primjerom pokazali da su tolerancija i razumijevanje moguće. Ona često ističe da joj je drago što ju je Beograd toplo prihvatio kao svoju, a i sama se osjeća pomalo Zagrepčankom i pomalo Beograđankom. Taj spoj kultura i sredina njoj je prirodan: kako kroz šalu kaže, sinovi Roko i Rio odrastaju u međunarodnom duhu, pa im je svejedno hoće li se osjećati **Hrvatima ili Srbima – najvažnije joj je da odrastu u dobre ljude.
Privatno, Ida odiše istom onom toplinom i nekonvencionalnošću koju vidimo i na pozornici. Na društvenim mrežama nerijetko dijeli duhovite crtice iz obiteljskog života, ne libeći se pokazati stvarnost braka i roditeljstva bez uljepšavanja. Takav iskren pristup učinio ju je bliskom publici, koja je prati ne samo zbog glazbe, nego i kao osobu s kojom se mogu poistovjetiti.
Aktivizam i javni angažman
Ida Prester nije samo glazbenica koja zabavlja – ona je i društveno osviještena javna osoba koja svoj glas koristi za promicanje tolerancije i ljubavi. Posebno se istaknula kao glasna zagovornica prava LGBT+ zajednice u Hrvatskoj i Srbiji. Javno se zalaže da se nikome ne uskraćuju prava na ljubav i obitelj, pa je tako u jednoj svojoj kolumni jasno poručila da istospolnim parovima ne smije biti uskraćeno pravo na roditeljstvo. Takvi stavovi, iako u konzervativnijim krugovima kontroverzni, učinili su je heroicom LGBTQ populacije koja u njoj vidi saveznicu.
Svoju podršku nije ograničila samo na riječi – Ida često sudjeluje na događajima i kampanjama posvećenim ravnopravnosti. Nastupila je, primjerice, na otvaranju beogradskog Merlinka LGBT filmskog festivala 2017., gdje je svojom pojavom uveličala proslavu queer kulture. Godinu poslije, 2018., pjevala je i marširala na Beogradskoj Paradi ponosa, ponosno noseći dugine boje i šaljući poruku podrške svim sudionicima. Također je sudjelovala u kampanji “#BićeBolje”, koja je imala za cilj povećati toleranciju prema osobama različite seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Svojim angažmanom Ida je pokazala kako javne osobe mogu doprinijeti razbijanju predrasuda – jednostavno time što će biti vidljive i glasne na pravim mjestima.
Osim LGBT prava, zalaže se i za druge društvene teme. Aktivna je u promociji rodne ravnopravnosti i suzbijanja nasilja nad ženama. Pjesmu “Štit” 2023. posvetila je upravo toj temi, postavši zaštitno lice kampanje protiv obiteljskog nasilja. U medijima često ističe kako je važno educirati mlade o jednakosti, ali i vlastitim sinovima nastoji usaditi vrijednosti uvažavanja raznolikosti. Za Idu je karakteristično da to čini optimistično i s dozom humora – vjeruje da se pozitivnom energijom i otvorenošću lakše dopire do srca ljudi.
Jedan od citata koji je lijepo oslikavaju potječe s njenog nastupa na Arsenal Festu 2025., usred vala studentskih prosvjeda u Srbiji. Upitana kako je to držati koncert dok mladi protestiraju za promjene, rekla je: “Naša uloga je da na neki način progovaramo o bitnim temama, a s druge strane da svijet malo pospemo šljokicama i ljudima damo malo eskapizma u ovoj situaciji”. Upravo je ta rečenica sažela Idinu filozofiju – borbenost spojena s vedrinom. Kao umjetnica i aktivistica, ona vjeruje da se društvene poruke mogu upakirati u kreativnost i sjaj pozornice, kako bi lakše doprle do publike.
Svojim primjerom Ida Prester pokazuje da se može biti uspješan na estradi, a istodobno ostati vjeran svojim uvjerenjima i koristiti popularnost za opće dobro. Mnogi je cijene kao autentičnu i hrabru osobu koja se ne boji “potegnuti” ozbiljne teme, bilo kroz stihove pjesama, bilo u intervjuima i javnim istupima.
Najveći uspjesi i priznanja
Tijekom dugogodišnje karijere, Ida Prester i njezini projekti dobili su niz priznanja i postignuća. Izdvajamo neke ključne momente i nagrade:
- MTV Best Adria Act 2009: Lollobrigida je osvojila MTV-jev regionalni Best Regional Act kao najpopularniji izvođač u Adria regiji, što je ogroman uspjeh za jedan alternativni bend. Nagrada je uručena u sklopu MTV European Music Awards te godine, potvrdivši njihov kultni status.
- Najbolji album 2012.: Treći album Lollobrigide “Pilula” proglašen je albumom godine prema izboru publike portala Popboks, što svjedoči o vjernoj bazi fanova i kvaliteti Idinog autorskog rada.
- Sedam nastupa zaredom na EXIT festivalu: Kao što je spomenuto, Lollobrigida je postala nezaobilazan dio čuvenog novosadskog festivala, nastupajući svake godine od 2003. do 2009. na elektronskoj pozornici. To je raritetan kontinuitet koji je učvrstio njihovu reputaciju regionalnih klupskih miljenika.
- Televizijska prepoznatljivost: Vođenjem emisije Briljanteen na nacionalnoj televiziji, Ida je stekla prepoznatljivost među mlađom publikom i ušla u mnoge domove svojom vedrinom. Kasnije je, kao voditeljica prve MAC ceremonije 2019., stala rame uz rame s najvećim estradnim imenima, čime je pokazala širinu svog talenta.
- Aktivistički utjecaj: Iako se ne mjeri klasičnim nagradama, vrijedi spomenuti da je Ida više puta javnim djelovanjem pokrenula društveni dijalog. Njene kolumne i izjave o istospolnim obiteljima, kao i prisutnost na Prideu i sličnim događanjima, odjeknule su u medijima i inspirirale mnoge da otvorenije razgovaraju o tim temama.
Zaključak
Ida Prester primjer je osobe koja uspješno spaja naizgled različite svjetove – glazbu i ekonomiju, Zagreb i Beograd, zabavu i aktivizam. Kroz svoju bogatu biografiju profilirala se u istinsku regionalnu zvijezdu koja zabavlja, inspirira i pomiče granice. Njezina priča motivira mlade umjetnike da slijede svoje snove bez obzira na prepreke: Ida je dokazala da se upornošću i kreativnošću može izgraditi karijera izvan ustaljenih okvira, pa i povezati publika s obje strane nekadašnjih granica.
Uz prepoznatljiv osmijeh i zaraznu energiju, Ida Prester i dalje stvara novu glazbu i projekte. Ako već niste, svakako preslušajte neke od njenih hitova – od ranih electro-pop himni Lollobrigide do solo singlova kao što su “Minuta” ili “Luda” – i uvjerite se zašto je upravo ona toliko omiljena. S obzirom na dosadašnji tijek njezina rada, sigurni smo da nas Ida i ubuduće sprema iznenaditi nečim originalnim i odvažnim. U međuvremenu, njezina biografija ostaje inspirativno štivo o uspjehu, ljubavi i umjetnosti življenja bez kompromisa.
