Gubitak staništa i krivolov ugrožavaju čimpanze u Africi. U Côte d’Ivoireu pojavile su se i infekcije koje su opasne i za ljude.
Najmanje šest čimpanza uginulo je od infekcija bakterijom antraksa u Nacionalnom parku Taï u Côte d’Ivoireu. Tropske prašume prije se nisu smatrale područjem širenja patogena Bacillus anthracis . Sada dokazi njemačkih istraživača pokazuju da su i populacija ovih velikih majmuna i ljudi u regiji u opasnosti.
Smrtonosna infekcija
Antraks, uz uništavanje staništa i krivolov, još je jedna ozbiljna prijetnja opstanku populacije čimpanza u Nacionalnom parku Taï, izvještavaju istraživači s Instituta Robert Koch (RKI) u Berlinu i Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju (MPI) u Leipzigu. Životinje su klasificirane kao zasebna podvrsta, Pan troglodytes verus.
Godine 2002. istraživački tim pod vodstvom Fabiana Leendertza iz Instituta Robert Koch (RKI) započeo je istraživanje smrti u tri skupine čimpanza u nacionalnom parku. Napredak bolesti kod nekih čimpanza sugerirao je akutnu zaraznu bolest, izvještavaju istraživači u trenutnom broju časopisa “Nature”. Oštećenje organa i tkiva, kao i tehnike mikroskopskog bojenja, sugerirali su bakterijsku infekciju kao uzrok smrti.
Opasnost za stanovništvo
U Institutu Robert Koch (RKI) u Berlinu, uzorci su analizirani na tragove DNK korištenjem molekularno bioloških metoda. To je omogućilo istraživačima da otkriju patogen antraksa kod šest čimpanza koje su uginule unutar devet mjeseci. Sumnja se da je antraks uzrok smrti i kod najmanje dvije druge čimpanze, objavio je institut.
„Ovo još jednom pokazuje da prašuma krije prethodno nepoznati potencijal za patogene koji bi mogli predstavljati prijetnju i ljudima“, kaže Reinhard Kurth, predsjednik Instituta Robert Koch (RKI). Istraživanja bolesti kod velikih majmuna pružaju dokaze o patogenima koji mogu prijeći na ljude. Na primjer, sada se pretpostavlja da je HIV-1, virus koji uzrokuje AIDS diljem svijeta, prenesen s čimpanza na ljude.
Kako su se čimpanze u Nacionalnom parku Taï zarazile patogenom antraksa još nije utvrđeno, unatoč opsežnim podacima promatranja o njihovom ponašanju i unosu hrane. Stoga se rizik od prijenosa na ljude ne može procijeniti. Postoji opasnost da se virus proširi među populacijom konzumacijom životinja koje su se ulovile u krivolov. Potražnja za takozvanim “mesom divljine” također povećava rizik od prijenosa prethodno nepoznatih patogena na ljude, kažu znanstvenici.
Naslovna fotografija: Photo by Satya deep on Unsplash
