Dalmacija – netaknuta priroda, rimske ruševine i otoci koji oduzimaju dah - Edwardwexler at English Wikipedia, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

Dalmacija – netaknuta priroda, rimske ruševine i otoci koji oduzimaju dah

Netaknuta priroda, rimske ruševine i mnoštvo plaža: Dalmacija nudi raznolika iskustva. Split mami svojim uskim ulicama i idiličnim trgovima. Otoci Brač i Hvar nude mir i opuštanje.

„Naš grad je najljepši grad na svijetu“, kažu stanovnici Splita. Mnogi ljudi to vjerojatno tako vide kada gledaju svoj rodni grad. Ali svatko tko posjeti ovaj tisućljetni grad u Dalmaciji brzo se slaže. Nije slučajno da je Split na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Prošlost je tamo sveprisutna.

Split - Photo by Spencer Davis on Unsplash
Split – Photo by Spencer Davis on Unsplash

Grad prenosi posjetitelje u svijet uskih uličica, između kojih se neočekivano otvaraju idilični trgovi i zelene oaze isprekidane sunčevim zrakama. Strani mirisi miješaju se sa zvukovima uličnih svirača, dok se u luci brodovi ljuljaju na valovima Jadrana koji zapljuskuju obalu.

Iza zidina bivše Dioklecijanove palače nalaze se privatne rezidencije. Rimski car Dioklecijan dao je izgraditi zgradu na površini od 30.000 četvornih metara. Odatle se grad širio tijekom stoljeća.

Brač – oaza netaknute prirode

Samo sat vremena vožnje trajektom od Splita nalazi se Brač, najveći dalmatinski otok – oaza netaknute prirode i autentične arhitekture. „Otok živi od i za kamen“, objašnjava turistička vodičica Ana Tomšić, potkrepljujući svoju izjavu ističući da je Bijela kuća u Washingtonu izgrađena od kamena s otoka. Doista, bijelo kamenje igra važnu ulogu i u drugim područjima. Čak se i djeca ovdje obučavaju u školama klesarstva kamena da klešu umjetničke strukture od nezgrapnog kamenja.

Brač - oaza netaknute prirode - Photo by Mirna Dalic on Unsplash
Brač – oaza netaknute prirode – Photo by Mirna Dalic on Unsplash

Joško Šantić nije osobito zainteresiran za kamenje; preferira mekše materijale. Zajedno sa suprugom, sinom i zetom izrađuje sapune s mirisom ružmarina, kadulje, paprene metvice ili bora. Toliko je uspješan da se ručno izrađeni sapuni čak izvoze u SAD.

Iza male sapunice, vinova loza se smjestila uz stabla mandarina na padini. Bademi, masline i smokve jednako su dio krajolika kao i grmovi lavande i šumarci čempresa – mediteranska klima pruža biljkama optimalno okruženje. No, čak ni ljeti nije previše vruće, pa se aktivni turisti neće previše znojiti tijekom planinarenja ili vožnje biciklom.

Biciklizam, jahanje, rafting: aktivni turizam je u procvatu

Vrhunac turističke sezone je između sredine travnja i sredine listopada; aktivni turizam također cvjeta u to vrijeme. „Paradarsko jedrenje, planinarenje, biciklizam, jahanje i rafting posebno su popularni među našim gostima“, kaže Mili Razović, direktor Turističke zajednice splitske regije. A za one koji preferiraju mirniji odmor, na otocima i kopnu postoji oko 5800 kilometara obale.

Turisti također pronalaze mir i tišinu na susjednom otoku Hvaru. Masovni turizam ovdje nema, osim u kolovozu. Glavni grad otoka, koji nosi isto ime, sam je po sebi muzej: ovdje će posjetitelji željni kulture pronaći impozantnu tvrđavu Španjol, hvarsku katedralu, kazalište izgrađeno 1612. godine i “Lođu” iz 17. stoljeća, koja se smatra najljepšom u cijeloj Dalmaciji.

Inače, Hvar uživa u svim vrstama sportova; dok aktivni tipovi biraju jedrenje na dasci, ronjenje ili planinarenje, drugi preferiraju opušteni izlet brodom.

Naslovna fotografija: Edwardwexler at English WikipediaCC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

Scroll to Top