Branko Đurić Đuro biografija glumca i redatelja

Branko Đurić Đuro biografija glumca i redatelja

Branko Đurić Đuro na koncertu s bendom Bombaj Štampa (Sarajevo, 2011). Branko Đurić Đuro (rođen 1962. u Sarajevu) jedan je od najpoznatijih glumaca, redatelja i zabavljača u regiji. Đurić je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 1988. i probio se u javnost kao glavni lik humorističnog serijala Top lista nadrealista. Osim televizije i filma, široj publici je poznat i kao pjevač i gitarist sarajevske rock-grupe Bombaj Štampa. Danas živi i radi u Sloveniji, a čestim televizijskim i filmskim nastupima čuva status jedne od najutjecajnijih umjetničkih ličnosti s prostora bivše Jugoslavije.

  • Osobni podaci: Rođen 27. svibnja 1962. u Sarajevu (Bosna i Hercegovina).
  • Obrazovanje: Diplomirao scenografiju i glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (1988.).
  • Kariijera: Postao je popularan u seriji Top lista nadrealista, zatim je glumio u brojnim filmovima i TV serijama (npr. Dom za vešanje, Kuduz, Ničija zemlja, U zemlji krvi i meda).
  • Glazba: Bio je frontmen sarajevskog benda Bombaj Štampa, koji je u osamdesetima objavio nekoliko albuma, a ponovno se okupio 2008. godine.
  • Autobiografija: Objavio je knjigu „Mojih pedeset” (2018.), u kojoj opisuje anegdote iz života i karijere.
  • Obiteljski život: Oženjen je slovenskom glumicom i pjevačicom Tanjom Ribič; imaju sina Filipa i kćeri Zalu i Elu.

Filmska i televizijska karijera

Đurić je svoju karijeru započeo sredinom 1980-ih kroz stand-up i skečeve u Top listi nadrealista, humorističnom showu koji je obilježio tadašnju pop-kulturu u Jugoslaviji. Uslijedile su zapažene uloge u filmovima, a među najistaknutijima su:

  • Dom za vešanje (1988.): Uslijed hipnotičke regije u filmu Emira Kusturice.
  • Kuduz (1989.): Kratki, ali upečatljiv nastup.
  • Ničija zemlja (2001.): Ratna komedija Danisa Tanovića koja je osvojila Oscara za najbolji strani film; Đurić tumači bosanskog vojnika Čikija.
  • U zemlji krvi i meda (2011.): Film Angeline Jolie, u kojem Đurić glumi srpskog vojnika na početku rata u BiH.

Uz filmove, Đurić je nastupao i u nizu televizijskih serija. Osim Top liste nadrealista, poznat je po ulogama u regionalnim sitcomima i dramskim serijama – primjerice, glumio je liječnika u slovenskoj humoristično-dokumentarnoj seriji Naša mala klinika (2004–2007), a pojavljivao se i u hrvatskim televizijskim projektima poput Pet minuta slave (Nova TV). Sredinom 2010-ih igrao je i u internacionalnim serijama, primjerice u hit Netflixovoj krimi-drami Slow Horses (2022.) te u miniseriji Infamy (2023.). Godine 2022. nastupio je kao glavni lik i u filmu Ne diraj mi mamu, koji je jedan od rijetkih hrvatskih naslova u kojima ima glavnu rolu.

Filmski doprinos

Đurić često radi i iza kamere – režirao je igrane filmove i TV projekte. Najpoznatiji je njegov režiserski rad Kajmak i marmelada (Cheese and Jam, 2003.), satirična komedija o korupciji u postratnoj BiH. Taj film je bio najgledaniji slovenski kino-hitam te mu je donio Zlatni rogač za najboljeg redatelja. Uz to, Đurić je kreirao i producirao popularne TV serije – primjerice, bio je scenarist i kreator satirične radionice Naša mala klinika, koja je imala verzije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Glavne uloge i autorski rad na ekranima doprinijeli su da Đurić stekne reputaciju univerzalnog zabavljača. Bio je nominiran za Europsku filmsku nagradu za ulogu u Ničijoj zemlji, a 2006. dobio je Zlatnu arenu za najboljeg sporednog glumca na Pulskom festivalu za film Bal-Can-Can (2005.). Njegov rad u regiji nagrađivan je više puta, što potvrđuje i velik broj nastupa na crvenom tepihu i suradnji s međunarodnim zvijezdama (npr. režirao je film s Angelinom Jolie).

Glazbena karijera

Kao vrhunski showman, Đurić je uvijek bio povezan i s glazbom. Još kao student osnovao je bend Bombaj Štampa, gdje je bio vokal i gitarist. Bombaj Štampa objavila je albume krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, a 2008. se ponovo okupila za nekoliko uspješnih koncerata. Godine 2019. grupa je održala veliki koncert na Zenica Summer Festu, a novim singlom „Čekić” pokazali su da su i dalje aktivni na sceni.

Đurić često povezuje glazbu i humor – primjerice, poznat je njegov gorko-slatki satirični hit Hajdemo u planine, koji je nastao iz TV reklama za jahorinsko i bjelašničko skijalište ranih 1980-ih. Pjesmu je 1986. iskoristio Goran Bregović i Bijelo Dugme na albumu Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo, a ista melodija kasnije je korištena u pjesmi “”Get the Money”” s Iggyjem Popom za film Arizona Dream. Bombaj Štampa njeguje mješavinu rocka, funka i kabarea, a Đurić je često naglašavao da bend odražava kolorit Sarajeva 80-ih.

Osobni život i autobiografija

Branko Đurić je mješovitog etničkog porijekla (otac Srbin, majka Bosanka), no svoj identitet uvijek ističe kao bosanskohercegovački. Tijekom rata u BiH 1992. napustio je Sarajevo i preselio se u Ljubljanu, gdje živi s obitelji. Oženjen je s Tanjom Ribič, slovenskom glumicom i pjevačicom (u braku su od 2000. g.), s kojom ima troje djece – sina Filipa i kćeri Zalu i Elu. Đurićovu životnu priču, uz brojne anegdote i psihološka razmišljanja, opisuje i u svojoj autobiografskoj knjizi Mojih pedeset (2018.). U njoj iskreno govori o odrastanju, uspjesima i krizama te mnogim prilikama u kojima su ga kako smijeh tako i suze pratile kroz bogatu karijeru.

Svojim kontinuiranim radom i dinamičnim pristupom, Branko Đurić Đuro ostaje omiljena figura publike u cijeloj regiji. Kako bi saznali više o njegovim novim projektima i nadolazećim nastupima, možete pratiti vijesti o sarajevskom umjetniku ili posjetiti njegove službene stranice.

Zaključak: Karijera Branka Đurića bogata je i raznolika – od urnebesnih skečeva u Top listi nadrealista, preko vodećih filmskih uloga i hit serija, do spota na pozornici s Bombaj Štampom. Đurić je primjer umjetnika koji spaja glumački i glazbeni talent s duhovitošću i hrabrošću da istražuje nove medije (film, TV, kazalište, knjigu). Njegova priča dokaz je kako upornost i autentičnost mogu izgraditi trajnu slavu. Više informacija o Branku Đuriću možete pronaći u navedenim izvorima, a ujedno i pogledati njegove filmove ili pročitati autobiografiju – svakako vrijedne pažnje svakom ljubitelju regionalne kulture.

Scroll to Top